URBANA AGENDA ZA UNIJU ZA MEDITERAN

16.05.2025.

Unija za Mediteran (UzM) multilateralno je partnerstvo Europske unije sa zemljama južnog Mediterana
koje obuhvaća 43 zemlje: 28 zemalja članica EU, 15 zemalja južnog Mediterana, Europsku komisiju i
Arapsku ligu. Osnovana je potpisivanjem Pariške deklaracije 2008. godine u svrhu promicanja dijaloga i
suradnje u euro-mediteranskoj regiji, a institucionalno se nadovezuje na Barcelonski proces.
Inicijativa je najavljena kao zajednica projekata kojima je cilj pretvaranje Mediterana u najveći svjetski
laboratorij usklađenog razvoja.
Danas Unija za Mediteran nastoji ostvariti svoju ulogu mosta između zemalja Europske unije i drugih
europskih, azijskih i afričkih zemalja na obalama Sredozemnog mora promičući dijalog i razmjenu
projektnih ideja, iskustava i najboljih praksi među državama, međunarodnim institucijama, privatnim
sektorom i civilnim društvom kako bi se riješili glavni problemi s kojima se suočava euro-mediteranska
regija te osigurala trajna razvojna rješenja za njezin održiv rast.
Deklaracijom Prema novoj Urbanoj agendi Unije za Mediteran (Towards a New UfM Urban Agenda),
koju su zemlje članice usvojile 22. svibnja 2017. godine u Kairu na Drugoj ministarskoj konferenciji o
održivom urbanom razvoju Unije za Mediteran, željelo se, među ostalim, podsjetiti na zajedničke korijene
i vrijednosti sredozemnih država, kultura i naroda jer Mediteran je više od područja ugroženog ubrzanom
urbanizacijom. Duh Mediterana opisao je portugalski geograf Orlando Ribeiro: „Stvoren na poštovanju
prema vrijednostima antičkih civilizacija, Mediteran svoj smisao postojanja ne predaje bezuvjetno
vremenu, novcu ili učinkovitosti – trima idolima suvremenog svijeta. Lahor slobode i fantazije i danas se
povremeno spušta s njegova vedrog neba.“
Budući da se održivi razvoj ne može postići izoliranim djelovanjem, Deklaracija je snažna poruka o
nužnom zajedništvu i suradnji mediteranskih zemalja u rješavanju mnogih izazova u vremenu ubrzano
mijenjajućih trendova urbanizacije i načina na koji oni utječu na gradove i naselja.
Sudjelujući u pripremi te ministarske deklaracije, Hrvatski zavod za prostorni razvoj dao je važan
doprinos njezinu konačnom obliku, posebno u pogledu naglašavanja uloge urbanističkog planiranja kao
ključnog instrumenta održivog urbanog razvoja, potrebe praćenja stanja urbanog razvoja kroz zajednički
sustav monitoringa, potrebe urbane regeneracije zapuštenih gradskih jezgri, napuštenih industrijskih i
lučkih područja, prevencije nekontroliranog rasta naselja i urbane sanacije područja nezakonite gradnje,
potrebe uspostavljanja kvalitetnijih veza između jače urbaniziranog obalnog pojasa i zaleđa koje obilježava
depopulacija i zaostajanje, zaštite i održivog upravljanja krajobrazom, promišljanja održivih oblika turizma
i unapređivanja prometne povezanosti.
Prihvaćanjem deklaracije Prema novoj Urbanoj agendi Unije za Mediteran, učinjen je prvi korak u
promišljanju unapređenja načina planiranja i upravljanja gradovima i naseljima usmjerenog prema
društvenoj uključivosti i smanjenju urbanog siromaštva, okolišnoj održivosti i otpornom urbanom razvoju

te, u konačnici, ostvarivanju zajedničke vizije održivih gradova i bolji život budućih generacija euro-
mediteranske regije.Unija za Mediteran (UzM) multilateralno je partnerstvo Europske unije sa zemljama južnog Mediterana
koje obuhvaća 43 zemlje: 28 zemalja članica EU, 15 zemalja južnog Mediterana, Europsku komisiju i
Arapsku ligu. Osnovana je potpisivanjem Pariške deklaracije 2008. godine u svrhu promicanja dijaloga i
suradnje u euro-mediteranskoj regiji, a institucionalno se nadovezuje na Barcelonski proces.
Inicijativa je najavljena kao zajednica projekata kojima je cilj pretvaranje Mediterana u najveći svjetski
laboratorij usklađenog razvoja.
Danas Unija za Mediteran nastoji ostvariti svoju ulogu mosta između zemalja Europske unije i drugih
europskih, azijskih i afričkih zemalja na obalama Sredozemnog mora promičući dijalog i razmjenu
projektnih ideja, iskustava i najboljih praksi među državama, međunarodnim institucijama, privatnim
sektorom i civilnim društvom kako bi se riješili glavni problemi s kojima se suočava euro-mediteranska
regija te osigurala trajna razvojna rješenja za njezin održiv rast.
Deklaracijom Prema novoj Urbanoj agendi Unije za Mediteran (Towards a New UfM Urban Agenda),
koju su zemlje članice usvojile 22. svibnja 2017. godine u Kairu na Drugoj ministarskoj konferenciji o
održivom urbanom razvoju Unije za Mediteran, željelo se, među ostalim, podsjetiti na zajedničke korijene
i vrijednosti sredozemnih država, kultura i naroda jer Mediteran je više od područja ugroženog ubrzanom
urbanizacijom. Duh Mediterana opisao je portugalski geograf Orlando Ribeiro: „Stvoren na poštovanju
prema vrijednostima antičkih civilizacija, Mediteran svoj smisao postojanja ne predaje bezuvjetno
vremenu, novcu ili učinkovitosti – trima idolima suvremenog svijeta. Lahor slobode i fantazije i danas se
povremeno spušta s njegova vedrog neba.“
Budući da se održivi razvoj ne može postići izoliranim djelovanjem, Deklaracija je snažna poruka o
nužnom zajedništvu i suradnji mediteranskih zemalja u rješavanju mnogih izazova u vremenu ubrzano
mijenjajućih trendova urbanizacije i načina na koji oni utječu na gradove i naselja.
Sudjelujući u pripremi te ministarske deklaracije, Hrvatski zavod za prostorni razvoj dao je važan
doprinos njezinu konačnom obliku, posebno u pogledu naglašavanja uloge urbanističkog planiranja kao
ključnog instrumenta održivog urbanog razvoja, potrebe praćenja stanja urbanog razvoja kroz zajednički
sustav monitoringa, potrebe urbane regeneracije zapuštenih gradskih jezgri, napuštenih industrijskih i
lučkih područja, prevencije nekontroliranog rasta naselja i urbane sanacije područja nezakonite gradnje,
potrebe uspostavljanja kvalitetnijih veza između jače urbaniziranog obalnog pojasa i zaleđa koje obilježava
depopulacija i zaostajanje, zaštite i održivog upravljanja krajobrazom, promišljanja održivih oblika turizma
i unapređivanja prometne povezanosti.
Prihvaćanjem deklaracije Prema novoj Urbanoj agendi Unije za Mediteran, učinjen je prvi korak u
promišljanju unapređenja načina planiranja i upravljanja gradovima i naseljima usmjerenog prema
društvenoj uključivosti i smanjenju urbanog siromaštva, okolišnoj održivosti i otpornom urbanom razvoju

te, u konačnici, ostvarivanju zajedničke vizije održivih gradova i bolji život budućih generacija euro-
mediteranske regije.